"Prva polovica godine
znači stagnaciju u odnosu na prošlu godinu, ključni element koji je
utjecao na ovaj pad je izvoz", rekla je.
Prognoze za drugu polovicu godine su nešto bolje.
"Važan
pokazatelj menadžera nabave za eurozonu u trećem tromjesečju ukazuje na
rast aktivnosti, posebno u proizvodnji, što je vrlo važno za slovenski
izvozni sektor", rekla je Bednaš.
Manje globalne neizvjesnosti
Situacija
u međunarodnom okruženju također se poboljšava. Neizvjesnost ostaje
visoka, ali indeks neizvjesnosti u vezi s trgovinskim politikama znatno
je niži nakon što su SAD postigle određene sporazume s drugim zemljama.
Volumen proizvodnje pao je više od prosjeka EU, a također i kod naših
najvažnijih trgovinskih partnera, posebno Njemačke i Italije.
"To je ključni faktor koji je utjecao na kontrakciju u izvoznom sektoru", objasnila je Bednaš.
Prognoza je pripremljena uzimajući u obzir reviziju podataka za
prošlu godinu, koja, prema njezinim riječima, nije donijela veće
promjene u realnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u usporedbi s
prethodnim godinama, ali su se stope rasta pojedinačnih agregata, i
potrošnje i komponenti dodane vrijednosti, značajno promijenile. Došlo
je do značajnih promjena u investicijama, fiksnoj imovini i privatnoj
potrošnji, a podaci su bili bolji, prema njezinim riječima.
Nova
prognoza gospodarskih kretanja, između ostalog, činit će osnovu za
pripremu prijedloga proračunskih dokumenata za sljedeće dvije godine.
„Gospodarski rast ove godine bit će potaknut domaćom potrošnjom,
posebno potrošnjom kućanstava, podržanom relativno visokom razinom
zaposlenosti i ubrzanim rastom plaća“, rekla je vršiteljica dužnosti
direktorice Umara Alenka Kajzer. Ostvarenje prognoze prate uglavnom
negativni rizici vezani uz situaciju u međunarodnom i domaćem okruženju.
U domaćem kontekstu, oni su uglavnom vezani uz sposobnost provedbe
investicijskih projekata i rast troškova rada.
Inflacija nešto viša
Inflacija je posljednjih
mjeseci blago porasla, „daleko od onih visokih stopa rasta u 2022.“,
ali je nešto viša nego što je bila na početku godine. Prema Bednaš,
ključni razlog za to je povećani rast cijena hrane i usporeni pad cijena
energenata.
„Cijene energenata niže su nego što su bile prošle
godine, tome doprinose i razni bazni učinci zbog pojedinačnih mjera, ali
svi zajedno doprinose trenutnoj inflaciji od 3 posto“, objasnila je.
Međugodišnja inflacija na kraju godine iznosit će 2,9 posto, uglavnom
zbog viših cijena hrane, a očekuje se da će se u sljedeće dvije godine
smanjiti na nešto više od dva posto. Rast cijena usluga bit će relativno
visok, potaknut rastom plaća zbog nedostatka radne snage i potražnje
usred očekivanog rasta raspoloživog dohotka. Rast cijena usluga neznatno
će premašiti rast potrošačkih cijena, a temeljna inflacija će u duljem
roku ostati nešto iznad dva posto, rekao je Bednaš.
Smanjenje zaposlenosti
Nakon prošlogodišnje stagnacije, Umar ove godine očekuje slab rast
fiksne imovine, povećat će se građevinske investicije, posebno
nestambene i infrastrukturne, a uz visoku iskorištenost kapaciteta u
proizvodnji i investicije u proizvodnju. Rast državne potrošnje bit će
umjereniji nego prošle godine. Rast socijalnih transfera u naturi i
rashoda, koji su također ojačani prošle godine zbog obnove nakon
poplava, bit će umjereniji.
Prema Kajzeru, zaposlenost će se ove godine u prosjeku smanjivati, a u
sljedeće dvije godine uglavnom će stagnirati, dok će nezaposlenost
ostati niska tijekom cijelog razdoblja. Nakon pada u prvoj polovici
godine, očekuju da će zaposlenost ostati na postignutoj razini u ostatku
godine.
"U sljedeće dvije godine, s povijesno niskim brojem nezaposlenih
osoba. Na pad su uglavnom utjecale demografske promjene, koje postupno
povećavaju prijelaz iz nezaposlenosti u neaktivnost ili mirovinu“, rekla
je.
